Stručnjak upozorava što slijedi nakon požara: "Bit će katastrofalne posljedice"

"Htio bih prije svega poslati jednu veliku zahvalu vatrogascima, mi to često gledamo na TV-u, a nismo ni svjesni da ti dečki i cure na sebi nose 10-15 kilograma opreme, stoje pred temperaturama o 100-200 stupnjeva, ne cijeni se taj njihov posao dovoljno", započeo je Ivica Kisić.

Na putu smo prema najgoroj godini po pitanju požara

Dodaje kako je 2026. na putu da postane najteža godina po pitanju požara u novijoj hrvatskoj povijesti.

"Požarna sezona završava 1. listopada, ali ja bih rekao da tek tada kreće sezona sprječavanja požara za sljedeću sezonu. Ova godina je iznimno teška, nezahvalna, požara je sve više. Dosad je 2017. godina imala najviše požara; imali smo oko 6900 otvorenih požara. Sada već do 10. kolovoza 2026. imamo 5700 požara, dakle 15 posto više nego u istom periodu te najteže godine, 2017."

Nakon toga se osvrnuo na, kako kaže, razorne posljedice nedavnih požara.

"Tlo, voda, zrak, vegetacija, to je nažalost nastradalo. Koliko će nastradati, to ovisi o gorivoj masi na nekom području, što je nje manje, to će biti manje posljedica po tlo, zrak, vodu..."

"Što su više temperature, što su veće gorive mase, bit će posljedice teže. Dolazi do promjena u samome tlu, do povećanja emisije stakleničkih plinova, a voda će posljedice osjetiti tek u nadolazećim danima."

Kisić se kratko osvrnuo i na dodatne sigurnosne rizike koji će nastati kao direktna posljedica vatrene stihije.

"Već danas ćemo imati eroziju vjetra odnošenjem čestica pepela i praha. S druge strane, imat ćemo problem vidljivosti. Noću se bojimo posljedica; vozite normalno, upadnete u oblak prašine i pepela. Vidljivost se naglo smanjuje. Posljedice od prometnih nesreća bit će povećane."

Jesenske kiše

Faktor će igrati, dodaje, i jesenske kiše.

"Kada krene sezona jesenskih kiša, iza 20. kolovoza i u rujnu, imat ćemo posljedice erozije vodom, bujičnih poplava i tokova. Vegetacija je štitila tlo, ali kako je sada to izgorjelo, imat ćemo strahovite probleme. Dakle, erozija vodom i bujični tokovi."

Osim za okoliš, posljedice će biti kobne i za poljoprivredna zemljišta, prije svega vinograde i maslinike.

"Bit će katastrofalne posljedice po poljoprivrednim kulturama, bilo da su to masline, vinova loza, bajam. Sve je to ovisno koliko je požar došao blizu obradivih površina. Sada su popucale bobice i neće biti veliki prinos samog grožđa. Međutim, ako požar uđe u maslinike i vinograde, tada su vlasnici prisiljeni čupati vinograd i tek za šest, sedam godina imati urod na toj površini", kaže.

Pomicanje zone guste vegetacije

"Maslina je otpornija biljka, ali to ovisi o temperaturama i jačini požara. Maslinari će pričekati da se stanje smiri, da vide što je izgorjelo. U krajnjem slučaju, ako kompletna maslina izgori, ide se sječa do panja i ponovno se čeka da, nakon 8-10 godina ponovno imamo maslinu na toj površini", dodaje Kisić.

Ključ za ublažavanje štete uzrokovane požarima nalazi se u pomicanju guste vegetacije što dalje od stambenih zgrada i poljoprivrednih površina.

"Moramo zonu požara, gorivu zonu, maknuti od kuća i poljoprivrednih površina. Ne smijemo dopustiti da gusta vegetacija bude uz samu kuću, moramo to odbaciti 20-30 metara od stambenih objekata i poljoprivrednih površina. Ublažit ćemo štetu ako to napravimo", kaže.